Funkcionirate li u realnom ili javnom sektoru danas više nego ikada morate usklađivati svoje poslovanje sa zakonitostima industrijske revolucije 4.0, sigurnosnim i politikama za digitalizaciju, ekonomski uravnoteženim aktivnostima, smjernicama za demografsku obnovu, sa uvođenjem zelenih politika, kružnog gospodarstva i zaštitom od negativnih utjecaja klimatskih promjena, te svakako usklađivanjem sa Uredbom o EU taksonomiji i DNSH pravilima (Do no significant harm).
Sve to nije jednostavno uskladiti, stoga kroz svoju poslovnu filozofiju GREENiKA poslovno savjetovanje nastoji pomoći unaprjeđenju vaših poslovnih planova, te stoga nudi savjetovanje:
- pri izradi strateških dokumenata, poslovnih & marketinških planova, izradi i revizijama strategija, pravilnika, propisa, konceptualizacija internih poslovnih dokumenata u smjeru kružnog gospodarstva
- o svjetskim trendovima u području „zelenog poslovanja“ i „zelenog ureda“ te održive gradnje i održivog razvoja
- kod usklađenja strateških dokumenata sa aktualnom zakonskom regulativom i globalnim trendovima, posebno EU taksonomijom
- pri osmišljavanju marketinških i PR aktivnosti temeljenih na konceptu „zelenog“ poslovanja (oglasne kampanje, razvoj specifičnih projekata, 3D vizualizacija, pojedinačni video i audio materijali za Youtube i druga on line izdanja, organizacija webinara, grafički dizajn, korporativni promotivni filmovi, društvene mreže…)
Globalni trendovi i naša zbilja
Savjetovanje u području kružnog gospodarstva jedan je od ciljeva poslovnog subjekta GREENiKA kako bi se takvim djelovanjem ubrzao proces implementacije zelenih elemenata u svakodnevni život i rad javnih institucija, tvrtki, obrazovnih institucija, civilnog sektora, ali naravno i svih stanovnika u Hrvatskoj i regiji.
Činjenica je da smo svakodnevno putem medija i društvenih mreža izloženi informacijama o povećanom broju ekstremnih klimatskih situacija svugdje u svijetu pa tako i kod nas, no uvijek se pitamo što globalni svijet i pojedine nacije čine u svrhu susprezanja negativnih posljedica, a nešto manje razmišljamo o osobnom stavu, doprinosu, mogućnostima za poboljšanje vlastitog ponašanja. Skloniji smo reći da zbog nedostatka infrastrukture i općenito slabo razvijene svijesti o utjecaju društva i pojedinca na globalne klimatske tokove, niti sami ne nalazimo motiva za ustrajno i snažno postupanje prema zelenim načelima.
Hrvatska je naravno, u kontekstu globalnih razmjera, zemlja koja najmanje doprinosi onečišćenju planeta Zemlje što zbog svoje veličine, što zbog opće nerazvijenosti i još uvijek velikog broja lokaliteta koji se uistinu mogu smatrati netaknutom prirodom. Hrvatska je time u prednosti i svi skupa se možemo dobro osjećati zbog prethodno navedene činjenice, no utjecaj klimatskih promjena uzrokovan štetnim djelovanjem ljudi u udaljenijim, mnogoljudnijim i industrijski jačim zemljama, osjeća se svakodnevno i u našim gradovima i selima. Dodatno, zbog nejednake razvijenosti pojedinih područja u Hrvatskoj, kao i evidentne prometne i građevinske napučenosti u nekoliko većih gradova, naši sugrađani, a i gosti, svjedoče stanju u prostoru koji se još uvijek ne može zvati uređenim u kontekstu pravila koja nameće pojam cirkularne ekonomije odnosno kružnog gospodarstva kojeg zagovaramo. Evidentno je to po pitanju gospodarenja ili bolje rečeno ne gospodarenja otpadom, čestim prometno kaotičnim situacijama, relativno malim brojem krovova s kojih bliješte foto-voltaici, oronulim fasadama starih neobnovljenih ili napuštenih zgrada, izrazito lošom prometnom infrastrukturom za alternativne vrste prijevoza, izuzetno lošom i starom mrežom vodne opskrbe itd. itd. Mogli bismo nabrajati u nedogled što na ulicama naših gradova i sela muče sve one osviještene o pojmu kružnog gospodarstva…
Učinimo stoga više kao pojedinci za dobrobit zajednice!
Svjetlo na kraju tunela
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju osigurali smo mogućnost primjene europskih smjernica u mnogim životno važnim područjima, posebice u području suradnje u borbi protiv klimatskih promjena. Hrvatska danas slijedi nekoliko globalno važnih politika, ali nastoji i u svojim strateškim dokumentima dokazati opredijeljenost prema zelenim politikama u sektorima javne uprave i institucionalnog sektora, sektora obrazovanja, realnog gospodarstva, civilnog društva i opće javnosti.
SAZNAJTE VIŠE