Zeleno gospodarstvo kao imperativ

U današnje vrijeme svakoj je poslovnoj, ali i životnoj situaciji izuzetno važno dodati određeni „zeleni“ element kako bi se sve aktivnosti približile konceptu kružnog gospodarstva kojem je krajnji cilj zaštita okoliša i očuvanje resursa te dobrobit budućih generacija.

Klimatske promjene sve više uzimaju maha mijenjajući globalne i lokalne uvjete za život i rad ljudi i to u negativnom smjeru, stoga je brža i efikasnija prilagodba hrvatskog gospodarskog, institucionalnog, obrazovnog i civilnog sektora izuzetno važna kako bi se kvalitetnije i vidljivije Hrvatska kao članica Europske unije približila cjelovitoj „zelenoj“ strategiji.

Posebno se to odnosi na graditeljski sektor i sve aktivnosti koje se odvijaju u prostoru kroz neophodnu obnovu i rekonstruckiju starijih zgrada i prometne infrastrukture, ali i razvoj novih investicijskih projekata u stambenom sektoru i poslovnim zgradama, turizmu, industriji, poljoprivredi, obrazovanju, sportu…

Orijentacija prema „zelenoj“ strategiji poželjna je zbog niza službenih dokumenata i smjernica koje su izdane od strane svjetskih institucija poput Ujedinjenih naroda, lidera u okviru Pariškog sporazuma za borbu protiv klimatskih promjena, Europske klimatske fundacije, Climate Action organizcije te organizacije C40 i WWF, kao i Svjetskog savjeta za zelenu gradnju.

Više od 20 zemalja iz Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (uključujući 4.500 pojedinačnih članova) ujedinjenih u Europsku mrežu savjeta Europe Regional Network publiciralo  je 2019 Manifest pod nazivom A Sustainable Built Environment at the Heart of Europe’s Future s ciljem osvješćivanja europskih donosioca odluka o odlučujućoj ulozi održivog izgrađenog okoliša u borbi protiv klimatskih promjena. Uz pridržavanje smjernica iz Manifesta, zemljama u kojima djeluju Savjeti za zelenu gradnju preporuča se pratiti i miljokaze globalnog projekta Advancing Net Zero