Često se govori da su zelene zgrade puno skuplje, ali više nije tako jer postoje poticaji iz fondova EU i kreditne kamatne stope sve su niže
U Svjetskom tjednu zelene gradnje, koji se ovih dana obilježava u više od 70 zemalja, otvoreno je pitanje koliko je Hrvatska u tijeku po trendovima održive gradnje.
Zakonske regulative su spremne u kontekstu energetske učinkovitosti, ali nema u punom smislu obaveze graditi zeleno i održivo, što bi bilo primjereno zbog očitih problema s klimatskim promjenama. Postavlja se i pitanje ima li dovoljno profesionalnih znanja i kvalificiranih radnika da se to provede.
KLIMATSKE PROMJENE
Posljednjih je godina u Hrvatskoj sagrađeno nekoliko zelenih zgrada, neke od njih su certificirane prema međunarodnim standardima, a podižu se i neke nove. Primjer zelene zgrade je Zračna luka “Franjo Tuđman”. No, ukupno gledano, malo je kod nas takvih projekata i gotovo su svi privatni, rijetki su oni državni ili gradski kao Studentski dom u Varaždinu.
Klimatske promjene svjedoče o tome da iz godine u godinu, pa i iz mjeseca u mjesec, imamo sve više problema. Samo su proteklog ljeta bila tri toplinska vala. Gdje je u svemu tome zelena gradnja? Zgrade su odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisija ugljičnog dioksida – više od industrije i transporta zajedno. U Europskoj uniji 35 posto zgrada starije je od 50 godina, a 75 posto je energetski neučinkovito. Slično je i u Hrvatskoj, gdje većina zgrada pripada energetskom razredu E, F ili G.
Zgrade troše više energije od industrije i transporta zajedno
– Tu je, ujedno, i najviše mogućnosti za promjenu nabolje jer ne samo da se smanjuju emisije ugljičnog dioksida nego se povećava i ugodnost boravka i rada u energetski obnovljenim zgradama. Smanjena potrošnja energenata direktno utječe na uštedu na režijama, koja može iznositi i do 60 posto. No, osim primjene nZEB standarda u gradnji, što je sada obveza i javnog i privatnog sektora, prijeko je potrebno proširiti lepezu mjera koje se primjenjuju kod obnove i novogradnje na ostale zelene elemente u arhitekturi i graditeljstvu. Zakonskom je regulativom moguće još više podići nivo zgrada na standard zelenih ili održivih – kaže Snježana Turalija iz Greenike, konzultantica za održivu gradnju.
A kako se zgrade doista mogu poboljšati, pitamo ju.
– Kroz energetsku učinkovitost i energetski menadžment, korištenje raznih oblika obnovljivih izvora energije, smanjenje potrošnje vode, postizanje bolje kvalitete zraka i više dnevnog svjetla u prostoru, održivu krajobraznu arhitekturu oko zgrade, štedljivu rasvjetu, korištenje ekoloških materijala za opremanje, poticanje korištenja javnog prijevoza za odlazak na posao i s posla – odmah je nabrojila.
U Hrvatskoj nema mnogo primjera certificirane zelene gradnje kao u nekim drugim gradovima Europe, a najmanje ih je pod investicijama grada i države
Upravo održiva i zelena gradnja, dodaje S. Turalija, ide k tome da se kod projektiranja nekog objekta pri rekonstrukciji ili novogradnji u proces uključe svi odgovorni sudionici i postignu konsenzus da žele zelenu zgradu koja je neupitno bolja za ljude, njihovo zdravlje i produktivnost. Ti su sudionici investitor, arhitekt, izvođač građevinskih radova, referent koji izdaje građevinsku dozvolu, predstavnici izvora financijskih sredstava ako se koristi zeleni kredit i drugi.
EDUKACIJA RADNIKA
– Često se govori da su zelene zgrade puno skuplje, ali više nije tako jer postoje poticaji iz fondova EU, kreditne kamatne stope su niže, a svi proizvodi i tehnologije za zelenu gradnju na raspolaganju su u Hrvatskoj, nije ih potrebno uvoziti izdaleka. Sada je evidentan problem nedostatka građevinskih radnika, a one koje imamo trebalo bi educirati za proizvode i tehnologije koji pripadaju konceptu zelene gradnje. To je novi izazov – kaže ona.
Hrvatska zakonska regulativa u području energetske učinkovitosti zahtijeva visoke standarde gradnje, zgrade gotovo nulte energije, o čemu na tržištu, kaže S.Turalija, vlada mišljenje da nema dovoljno znanja ni na graditeljskom ni na projektantskom nivou, no zakoni su tu i treba ih poštovati na svim razinama.
PRIMJER IZ HRVATSKE
Jedan od prvih maloprodajnih objekata u Hrvatskoj s međunarodnim certifikatom za zelenu gradnju Breeam je Designer Outlet Croatia. Projekt uključuje mnoge održive elemente, kao što su upotreba geotermalne energije, LED rasvjeta, solarni paneli na krovu, prikupljanje oborinskih voda i njihova ponovna upotreba za navodnjavanje i pranje površina, kao i punjač za električne automobile.
Američka međunarodna škola
Projektirana kao energetski visokoučinkovita zgrada u smislu fasade i strojarskih postrojenja, višak struje otkupljuje HEP. Ekološki materijali, izrazito puno dnevnog svjetla, veliki otvori, LED rasvjeta, održiva krajobrazna arhitektura, dizalice topline – sustav voda, voda za grijanje i hlađenje; solarni paneli na krovu proizvode za cijelu školu, zeleni krov, održiv vodni menadžment, sustav smanjenje potrošnje vode, pametni sustavi u zgradi – energetski menadžment.
Frankfurtska škola za financije i menadžment
Frankfurtska škola za financije i menadžment iz Frankfurta na Majni certificirana je 2019. kao zgrada mješovite namjene, a ostvarila je DGNB certifikat Platinum. Taj najviši standard certifikacije prema međunarodnom sustavu DGNB postigli su investitor i arhitekt ostvarenjem 82,1 posto bodova iz područja ekološke i ekonomske kvalitete, sociokulturne i funkcionalne kvalitete, tehničke i kvalitete procesa, kao i evaluacije samog gradilišta.
